Kolumna Burzorama 1.2.2019

BURZORAMA

Zagrebačku burzu mogle bi oživjeti IT tvrtke, a postoji i model za privlačenje stranih ulagača

Autor

Krasnodar Raguž

"Tko ima puno novca on može špekulirati. Tko ima malo novca on ne smije špekulirati. Tko  uopće nema  novca on mora špekulirati" . Trgovanje na Burzi je velikim dijelom i psihologija, pa ovaj citat iz legendarne knjige burzovnog gurua Andrea Kostolanya , odlično dođe kao uvod.

01.02.2019. u 11:45

Podijeli 

62

 

 

 

 

 

Ispiši članak

Vrlo lako bi se to moglo prepisati na trenutačnu scenu koja okružuje hrvatsko tržište kapitala. Dok svjetska tržišta doživljavaju zvjezdane trenutke, prvenstveno zahvaljujući grupici tehnoloških američkih kompanija poznatijih i kao RED chips (Facebook, Apple, Netflix, Google, Tesla, Microsoft..)

Kratko objašnjenje: R kao return on equity, ROE ili povrat na kapital veći od 10%;  E kao earnings ili prihodi, koji konstantno rastu te D kao dividenda, kao kompanije koje nagrađuju sa zdravim dividendama ili otkupom vlastitih dionica.

Ali i strahuju od toga kako će američko-kineski trgovački rat završiti i kako će FED reagirati s kamatama. Sve više se i čuje kako u pozadini buja neka nova  financijska kriza, ali kad se sagleda iz nekoliko kuteva više je to želja pesimističnije  okrenutih ulagača (medvjeda) koji nakon višegodišnjeg rasta tržišta očekuju promjenu smjera , ali za sada bikovsko tržište i dalje ne popušta.

No s druge strane postoje još jedne RED chips kompanije- dionice, ali ovaj termin se odnosi na nove i silovite kineske gigante koji dolaze nakon Alibabe koji je napravio ogroman IPO 2014. s 25 milijardi USD. Prošle 2018. smo imali izlazak na burzu Xiomia i Foxxcona,  a u ovoj 2019. su u pripremi još neki kao DIDI Chuxing. No oprez zbog izglednog usporavanja kineske ekonomije i specifičnosti burzi u Hong Kongu i Šangaju, ipak tjera ulagače na promišljanja.

Aktivirati HŽ, HEP, Hrvatske autoceste....

I kod nas ima nekoliko IT kompanija koje imaju potencijal za burzovnu kotaciju, ali nažalost nemaju poticaj, a ni dovoljno kvalitetan razlog da probaju preko domaćeg tržišta doći do svježeg kapitala, primjerice Infobit i Span. No kako je cijela tržišna infrastruktura tanka i nedostatna za dublje tržište (investicijski fondovi), a kompanije ne vide prednost od izlaska na burzu već opterećenje,teško ćemo bez aktivnijeg angažmana države vidjeti neke novosti na Zagrebačkoj burzi (ZSE). Ključni moment na sličnim tržištima kao što je hrvatsko su tzv. "utility" kompanije koje bi mogle odigrati ulogu osigurača za investitore i privući strane institucionalne ulagače. Hrvatske željeznice, HEP, Hrvatske autoceste, Odašiljači i veze, Jadrolinija, Croatia airlines, Jadroplov i slične bi čak i samim manjim  dijelom svojih dionica izlistanih na ZSE (od 10 do 25 posto)  napravile dva dugoročno ključna cilja za Republiku Hrvatsku. Ojačale bi okvir korporativnog upravljanja s izvještavanjem prema ulagačima i neovisnim članovima nadzornih odbora te produbile likvidnost tržišta koje bi onda privuklo veći broj ulagača.

Također bi se i privatizacija državne imovine trebala  odvijati preko burze kao u Poljskoj, pa  putem pakiranja državne imovine u SWF (sovereign wealth fondove) koji bi onda privlačili najkvalificiranije svjetske investitore. Odličan primjer je Finska koja ima  fond Solidum putem kojega upravlja državnom imovinom, pa čak i aktivno ulaže u neke finske i svjetske  kompanije poput Nokije. Mi imamo zatvoreni fond Kapitalni, dio HZMO-a,  koji dijelom sudjeluje kroz transakcije na burzi, ali njegovo eventulno listanje na ZSE bi, siguran sam, dovelo i velike ulagače  na Zagrebačku burzu.

Ono što je naša komparativna prednost, kao turizam i infrastruktura, nažalost premalo koristimo kao mamac da dovedemo kapital na ZSE. Strukturirani proizvodi s Indeksima naših kompanija iz tih sektora bi sigurno bili interesantni nekim velikim mirovinskim fondovima .

Neke zanimljive stvari su se počele događati u Varteksu gdje je jedan od rijetkih većih ulagača na ZSE i aktivist investitor Nenad Bakić kroz dokapitalizaciju postao vodeći dioničar i privremeni  CEO te pokušava promijeniti mentalitet tromog upravljanja kompanijom, napraviti preokret  u poslovanju i vratiti svoje inicijalno ulaganje. S odličnim primjerima velikih tekstilnih divova koji se koriste  "just in time" tehnikom kao Inditex i H&M, moguće je da ćemo za koju godinu vidjeti jedan novi Varteks.

Adris i Croatia u ulozi lovca i lovine

Proteklih dana su se dogodile i kadrovske promjene u Adrisu i povezanim kompanijama, pa je i najveći osiguratelj Croatia osiguranje  istodobno dobio novu upravu. Sam Adris je uvijek pod reflektorima iskusnijih ulagača jer kao što je poznato slovački fond J&T ima opcijski ugovor na kupnju velikog paketa Adrisovih dionica i iz prikrajka čeka rasplet vlasničkog preslagivanja, a sam Adris moguće gleda iza ugla na Hrvatsku poštansku banku s kojom bi onda dobio financijsko-osiguravateljski konglomerat  kao što su i neki strani konkurenti na domaćem tržištu (Alianz i Erste).

Ono što je porazno za ZSE je da se čak ni s kvalitetnim kompanijama kao što su Adris i Croatia osiguranje ne postižu neki veći burzovni prometi,  a Maistra i HUP Zagreb su skoro u 100-postotnom  vlasništvu Adrisa. Takve četiri blue chip dionice kad bi se  njima trgovalo u većim iznosima, bile bi izvrstan potencijal i za štediše kao dugoročno, a ne špekulativno ulaganje.Ne zaboravimo da u domaćim bankama imamo više od 220 milijardi kuna štednje.

Končar je takodjer dobio novog člana uprave koji označava kraj ere dugogodišnje uprave,a  sama dionica  je imala dobru izvedbu zadnjih 20 dana iako na relativno malim volumenima, nakon petogodišnjeg minimuma na 520 kuna  i ovog tjedna je dosegnula granicu od skoro 600 kuna.

Još jedan bitan moment za tržište kapitala, a koji je prošao malo ispod radara javnosti, je konačna odluka Ministarstva državne imovine da razriješi problem neotplaćenih dionica koji se vuče još od vremena Fonda za  privatizaciju  i pretvorbe. Određene su formule po kojima postojeći vlasnici neotplaćenih dionica imaju rokove i iznose koje trebaju uplatiti kako bi konačno postali vlasnici dionica s kojima mogu raspolagati. Stoga provjerite da niste vlasnici ili nasljednici takvih dionica i aktivno se uključite u tržište kapitala.

Kraš i Agrokor na meti

Kraš je proteklih dana proveo dokapitalizaciju, a kompanija Pivac je povećala svoj udjel na više od 30 posto, ali i dalje dominatan dioničar ostaje Kraš-Esop. S obzirom da se Kraš relativno neokrznut izvukao iz priče o Agrokoru, čudno je da mirovinski fondovi nemaju neki veći interes da sudjeluju u vlasništvu iako kompanija stabilno posluje, pa čak i isplaćuje dividendu. Oko Kraša su uvijek bile aktivne glasine o preuzimanju pa su bili  u igri i neki veliki fondovi prisutni u regiji u prehrambenoj industriji, a zadnjih dana se dogodilo jedno veliko preuzimanje. Srpska kompanija Knjaz Miloš je ušla u okrilje Coca-Cole, nakon što je Coca- Cola pokazivala zanimanje i za našu Jamnicu u prošlosti. Da li se sprema novo preslagivanje u tom sektoru nakon što je u zadnjih nekoliko godina češka Kofola kupila Radensku i Studenac i agresivnije krenula s brendom Pepsi brendom, tek ćemo vidjeti.

Domaća brokerska tvrtka Interkapital od 1. veljače postaje market maker, održavat će likvidnost za slovenske kompanije Triglav i Krku na Ljubljanskoj burzi, što je prvi veći iskorak u tom smjeru s obzirom da i domaći mirovinski fondovi dosta ulažu u Ljubljani, a i Zagrebačka burza je vlasnik Ljubljanske.

Zaključimo ovotjedni pregled zbivanja na tržištima s još jednim citatom slavnog Kostolanya, kako je špekulacija vrsta filozofije, stalno vaganje pro i contra  te eventualno stvaranje točnih zaključaka. Preporučujem pročitati njegove dvije knjige "Izazov burze " i "Psihologija burze", koje pružaju novi pogled na burzovno trgovanje.

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

burzorama, krasnodar raguž, zagreb

Tjedna kolumna na portalu Direktno.hr

Zagrebačka burza je oživjela; očekujemo podjelu obveznih mirovinskih fondova s četiri na šest

Autor

Krasnodar Raguž

Eppur si muove. Ipak se nešto  kreće  na Zagrebačkoj burzi. Nakon dugog niza godina kad nismo imali novi IPO, (inicijalnu javnu ponudu dionica) prošlog tjedna je najavljeno da se relativno nepoznata kompanija Meritus Plus grupa odlučila na prikupljanje kapitala putem burze...

24.01.2019. u 12:27

Podijeli 

73

 

 

 

 

 

Ispiši članak

Foto: direktno.hr

Naime, dosadašnji vlasnici su  prodali udjel u kompaniji institucionalnim investitorima (mirovinskim i investicijskim fondovima), a oni planiraju uskoro izlistati dio dionica na Zagrebačkoj burzi (ZSE). S obzirom da se kompanija bavi  poslovnim uslugama i call centrima, a ima prihode od oko 230 milijuna kuna, bit će zanimljivo vidjeti kako će biti procijenjena vrijednost i na koji način će biti provedeno listanje na ZSE. Prikupljeno je 93 milijuna kuna koje Meritus planira potrošiti na dodatno širenje poslovanja.

Nije ni to kraj novosti s domaćeg tržišta kapitala, koje nakon dugog niza godina rezigniranog trgovanja, pada prometa i nemogućnosti pronalaska poslovnog  modela koji bi ZSE vratio na staru slavu , dobili smo pojedinačno najvećeg vlasnika Zagrebačke burze, kompaniju EUNEX-C u vlasništvu malezijskog ulagača, a povezanu s nekadašnjom perjanicom brokerske industrije Fima vrijednosnicama iz Varaždina i  utemeljiteljem Varaždinske burze Milanom Horvatom.

Proteklih mjeseci EUNEX-C je uspio kupiti udjel  od 19,98 posto i zaustavio se na zakonskom pragu, kad mora pitati regulatora Hanfu odobrenje za dodatne korake. S obzirom da čekamo rasplet situacije, u nedavnom intervjuu jednim dnevnim novinama Horvat je najavio stjecanje još većeg  udjela kako bi mogao operativno preuzeti i upravljanje sa ZSE te puno novih proizvoda i uvrštenja koja bi pridonijela rastu prometa i povjerenju ulagača.

Moramo napomenuti da imamo još tri veća dioničara Zagrebačke burze, PBZ -CO mirovinski fond s 9,99%, EBRD s pet posto, te investicijski fond iz SAD-a Baktun sa 7,8 posto. Nejasno je kako ostali dioničari gledaju na pokušaj preuzimanja ,ali teško je za povjerovati da ne žele novo vodstvo koje bi pokrenulo ZSE nakon godina letargije. Uz to ZSE je i vlasnik Ljubljanske burze (LJSE) i očigledno će pokušati kroz platformu regionalnog tržišta privući strane  institucionalne investitore i ponuditi domaćim mirovinskim fondovima šansu da nađu ulagačke prilike .

S obzirom na upravo provedenu mini mirovinsku reformu, postoje naznake da će doći do podjele mirovinskih fondova, pa bi od trenutna četiri dobili šest ili više fondova. Naime kako je doneseno pravilo da fondovi koji imaju tržišni udjel veći od 20 posto moraju dio prihoda dijeliti  s ostalima, pretpostavlja se da će društva za upravljanje fondovima  napraviti podjelu na više konkurentskih društava što će u konačnici biti pozitivno za njihove članove, a moglo bi dodatno pokrenuti trgovinu na ZSE. Naime,  četiri obvezna mirovinska fonda trenutačno raspolažu s više od 100 milijardi kuna imovine, s godišnjim priljevom većim od šest milijardi godišnje, pa je za očekivati da će se dio namijenjen ulaganju u dionice još povećavati.

Proteklih dana se dogodio se i jedan očekivani potez - pojedinačno najveći dioničar Luke Ploče, ENNA (bivši PPD) odlučio se na prelazak praga od 25 posto i objavljivanje javne ponude, što su opravdali s trenutačno niskom cijenom dionice na Burzi s obzirom da je cijena na 10 godišnjem minimimu, i na P/B  0,46 na trenutnoj cijeni od 450 kuna dok se do prošlog tjedna cijena kretala još niže, oko 350 kuna.

U samoj Luci Ploče su najavljene i kadrovske promjene te imenovanje nove uprave, uz otvaranje novog terminala koji je indirektno povezan preko ENNA koja je suinvestitor, s kompanijom Vitol, jednim od najvećih commodity trgovaca na svijetu. S druge strane, Luka Rijeka je prošle godine prošla vlasničku transformaciju kad je poljska grupacija OT Logistics preuzela većinski udjel i upravljanje, a pojavile su se i neke poteškoće oko načina kako upravljaju i strateški vide Luku Rijeka. Takodjer pred završetkom je kontejnerski terminal Zagrebačka obala, a postoji mogućnost da se i sama Luka Rijeka javi za koncesionara i za taj terminal.

U zadnjih godinu dana su, nažalost. ekspandirali  i problemi koji muče hrvatsku brodogradnju  duže vrijeme i doveli pred propast Uljanik grupu, ali jedno drugo brodogradilište je doživjelo vlasničku transformaciju nakon što je prije nekoliko godina i samo spašeno udruženim snagama Tankerske plovidbe i Uljanika. Naime, remontno brodogradilište Viktor Lenac je dobilo novog vlasnika, Palumbo grupaciju iz Italije. Kako je Uljanik pritisnut problemima pristao prodati svoj udjel , neočekivano se i Tankerska plovdba odlučila na isti korak i Palumbo je stekao više od 80 posto udjela. Od preuzimanja ovog ljeta dionica se sa cijene od 9,26 kuna kolika je bila ponuda, srozala na  samo 4,7 kuna da bi prošlog tjedna trgovanje bilo probuđeno s viješću da na remont dolazi zapovjedni brod flote američke mornarice, koji inače rade popravke u Lencu,ali se vijest pokazala samo djelomično  istinitom,  a začinjena s presudom iz Italije gdje su vlasnici Palumba nepravomoćno presuđeni radi nekih nepravilnosti u poslovanju. No ipak je za očekivati da će idućih mjeseci Lenac s prihodima iznad 550 milijuna kuna i dobit od 37 milijuna kuna  biti zanimljivo pratiti.

Također se nekoliko kompanija, inače blue chipova odlučilo premjestiti u najvišu kotaciju ZSE, pa su tako od sada AD Plastik, Podravka, Atlantic i Arenaturist  i formalno uvršteni u Vodeće tržište, no sa zanemarivim utjecajem na promet i promjenu cijene.

S druge strane dionica Valamara, koja je već duži niz godina najatraktivnija dionica na ZSE, u zadnje vrijeme doživljava pritisak na prodaju jer jedan od većih institucionalnih investitora odlučio smanjiti poziciju, pa smo bili svjedoci povećanih prometa i fluktuacije cijene u rasponu od 31 do 38 kuna. Također je kompanija proširila poslovanje i na zimski turizam  kupnjom hotela u austrijskim Alpama  s tendencijom povećanja zimskih kapaciteta, a znajući da su nedavno najveći dioničari napravili partnersku podjelu udjela u kompaniji, možda nas u skorijoj budućnosti očekuje i ovdje vlasnička promjena.

Na kraju ću još spomenuti jako bitan trenutak za Ljubljansku burzu (u vlasništvu Zagrebačke burze), IPO  Nove Ljubljanske banke. Naime, slovenska Vlada je odlučila privatizaciju najveće slovenske banke provesti putem burze pa smo dobili jednu zanimljivu dionicu s velikim free floatom, koja će sigurno privući pažnju i hrvatskih investitora, pogotovo nakon nedavnog preuzimanja kompanije Gorenje od strane  kineskih investitora, a hrvatski ulagači su imali veliki kapitalni dobitak na tom ulaganju. Inače, dionica NLBR od uvrštenja je skočila s 53 eura na današnjih 64 eura.

Mišljenja sam da je to odličan puta kojim bi i hrvatska Vlada trebala krenuti  jer bi oživjeli tržište kapitala i proveli  najtransparentniju moguću privatizaciju, a s obzirom da postoje neke naznake da bi u skorijoj budućnosti mogli  vidjeti i HEP to bi dalo dodatni impuls da se ZSE pozicionira kao središnji financijski hub za ovaj dio Europe. 

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

burzorama, krasnodar raguž, zagrebačka burza

Hoteli Maestral HMST -privatizacija,zainteresiran Danko Ćorić,vlasnik Supersport kladionica

NESLUŽBENO DOZNAJEMO "Kralj kladionica" Danko Ćorić kupuje Hotele Maestral?

Hoteli Maestral posljednja su velika hotelska kuća u Hrvatskoj u većinskom državnom vlasništvu. Poduzetnik Danko Ćorić i jedan od najbogatijih Hrvata, kojeg zbog vlasništva Super Sport kladionice d.o.o. nazivaju "hrvatskim kraljem kladionica", planira kupiti dubrovačku tvrtku Hoteli Maestral, koja je već neko vrijeme "na bubnju". Informacija je to koju smo doznali neslužbeno, no iz pouzdanih izvora. Čekamo službeni odgovor od Super Sport kladionice d.o.o.   Podsjetimo, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) krajem kolovoza objavio je javni poziv za obvezujuću ponudu za kupnju 68,94 posto dionica dubrovačke tvrtke Hoteli Maestral po početnoj cijeni od 126,8 milijuna kuna. Riječ je o ponovljenom pozivu s obzirom da nakon što na prethodno objavljivanima kupac nije pronađen.  U proljeće ove godine CERP-u su stigle 24 neobvezujuće ponude za kupnju državnih dionica Hotela Maestral. Prije toga, u veljači, na natječaju je stiglo čak 40 pisama namjere i nakon toga samo jedna obvezujuća ponuda, koja je odbijena, jer je ponuditelj – češka tvrtka J&T IB Capital Markets, ponudila 114,2 milijuna kuna koliko je bila i početna cijena, a očekivalo se više, kao i viši iznos ulaganja.  Ministar državne imovine Goran Marić u nekoliko je navrata nakon toga izjavljivao da se za dionice i ulaganja u Hotele Maestral očekuje i može dobiti više, jer je ta tvrtka na atraktivnoj dubrovačkoj lokaciji, a i posluje pozitivno, kao i da je uvjeren da će drugi pokušaj prodaje biti uspješan.  Hoteli Maestral posljednja su velika hotelska kuća u Hrvatskoj u većinskom državnom vlasništvu. Prošlu su godinu petu za redom poslovali s neto dobiti od 4,1 milijun kuna, 7 posto višom nego u 2016. godini.

ZSE DAILY REPORT 23.10.2018

Stagnacija indeksa na Zagrebačkoj burzi uz promet kojega su podigle blokovske transakcije.

U fokusu su investitora bili Hoteli Maestral, a najviše pozirnosti ponovno su imala turistička izdanja.

CROBEX je oslabio 0,1 posto, na 1.785,90 bodova dok je CROBEX10 podignut 0,1 posto, na 1.042,59 bodova. Ukupno je ostvareno 34,8 milijuna kuna prometa, no samo 6,9 milijuna otpada na redovni dionički promet. 

Hoteli Maestral (ZSE:HMST-R-A) bili su u fokusu s 2,7 milijuna kuna prometa, a cijena je uzletjela 15,8 posto, na 396 kuna. Razlog su tome informacije Liberoportala o interesu Danka Ćorića, vlasnika SuperSport kladionica za preuzimanje ove dubrovačke tvrtke. Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) krajem kolovoza objavio je javni poziv za obvezujuću ponudu za kupnju 68,94 posto dionica dubrovačke tvrtke Hoteli Maestral po početnoj cijeni od 126,8 milijuna kuna. Riječ je o ponovljenom pozivu s obzirom da nakon što na prethodno objavljivanima kupac nije pronađen.

Podravka (ZSE:PODR-R-A) je podignuta 1,2 posto, na 350 kuna, uz 890 tisuća kuna trgovine. 

Valja izdvojiti divovsku blok transakciju dionicama FTB Turizma (ZSE:LRHC-R-A) vrijednu 22,6 milijuna kuna - 11.693 dionica po cijeni od 1.935 kuna. 

Dionicama Zagrebačke burze (ZSE:ZB-R-A) je u blok transakciji ostvareno 5,2 milijuna kuna prometa - 319.000 dionica po cijeni od 16,50 kuna.

Osim Hotela Maestral, još su tri turistička izdanja bila u vrhu prema likvidnosti. Valamar Riviera (ZSE:RIVP-R-A) ostvarila je 716 tisuća kuna uz nepromijenjenu cijenu od 38,20 kuna. Maistra (ZSE:MAIS-R-A) je srezala cijenu 1,3 posto, na 296 kuna, uz 677 tisuća kuna prometa. Arena Hospitality Group (ZSE:ARNT-R-A) je korigirana 1,3 posto, na 377 kuna, uz 268 tisuća kuna prometa. 

Jučer najlikvidniji Končar EI (ZSE:KOEI-R-A) imao je 422 tisuće kuna prometa uz pad cijene od 0,8 posto, na 630 kuna.

Hrvatski Telekom (ZSE:HT-R-A) je podigao cijenu 0,3 posto, na 151,50 kuna, uz gotovo 146 tisuća kuna prometa. 

ZSE DAILY REPORT 22.10.2018

Novi je tjedan na Zagrebačkoj burzi počeo optimistično. 

Među deset najtrgovanijih izdanja gubitnika nije bilo, a valja zabilježiti snažan uzlet dionica Varteksa.

CROBEX je ojačao 0,7 posto, na 1.787,16 bodova dok je CROBEX10 podignut 0,9 posto, na 1.041,24 boda. Ukupno je ostvareno 5,12 milijuna kuna, više nego u petak.

U fokusu je investitora bio Končar EI (ZSE:KOEI-R-A) čijim je dionicama ostvareno 1,77 milijuna kuna prometa uz skok cijene od 1,6 posto, na 635 kuna.

Atlantic Grupa (ZSE:ATGR-R-A) imala je 556 tisuća kuna prometa uz skok od 1,9 posto, na 1.050 kuna.

Hrvatski Telekom (ZSE:HT-R-A) podigao je cijenu 0,7 posto, na 151 kunu, uz 523 tisuće kuna trgovine. Trezor Hrvatskog Telekoma kupio je protekloga tjedna 1.896 dionica kompanije. Tijekom vikenda objavili smo kako je u pripremi nacrt zakona prema kojem telekomi više nebi plaćali naknadu za radiofrekvencijski spektar. 

Povlaštene dionice Adrisa ojačale su 0,2 posto, na 426 kuna, uz 434 tisuće kuna prometa.

Turistički je sektor predvodila Valamar Riviera (ZSE:RIVP-R-A) koja je imala 391 tisuću kuna trgovine, a cijena je podignuta 1,6 posto, na 38,20 kuna.

Hoteli Maestral (ZSE:HMST-R-A) ojačali su 0,6 posto, na 342 kune, uz 311 tisuća kuna prometa.

Apsolutni dobitnik dana bio je Varteks (ZSE:VART-R-1) čija je cijena katapultirana 31,7 posto, na 13,30 kuna, uz 46 tisuća kuna prometa. Uprava varaždinske kompanije u očitovanju je ustvrdila kako joj nisu poznate činjenice ni oklnosti zbog kojih bi cijena ovako snažno rasla. 

Kapitalni fond -investicijski fond u vlasništvu HZMO

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prepoznat je po isplatama mirovina, a manje je poznato da u svom sustavu ima i ozbiljan investicijski fond u kojem su trenutačno dionice vrijedne gotovo 1,3 milijarde kuna. Kapitalnim fondom upravlja Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo, HMID, čije su se dvije investicije ove godine pokazale vrlo lukrativnima. KINEZI KUPILI Prodaja Gorenja donijela prinos od 100 posto fondu PBZ Croatia Osiguranje Tako su na ulaganjima u dionice HUP-a Zagreb, koji je Anđelko Leko nedavno prodao Adris grupi, te na slovenskom Gorenju, koje je preuzela kineska kompanija, ostvarili dodatne prihode veće od 51 milijun kuna. Turbulentna godina Točnije, na dionicama hotelijerske kuće HUP Zagreb društvo je ostvarilo 136 posto rasta, odnosno 34,5 milijuna kuna prihoda, od čega 20,4 milijuna kuna kapitalne dobiti. Podsjetimo, Leko je svoje hotelsko carstvo prodao kompaniji koju vodi Ante Vlahović čime se rovinjski Adris ozbiljno približio najvećoj turističkoj kompaniji na domaćem tržištu, Valamaru, te zauzeo hotelsko tržište u Zagrebu. Dioničarima je ponuđeno 3969 kuna po dionici u javnoj ponudi, a sama se transakcija procjenjuje na gotovo 150 milijuna eura. Preuzimanje Gorenja, za koje je kineski Hisense ponudio čak 12 eura po dionici, dvostruko višu cijenu od one kojom se dionicom trgovalo, HMID-u je donijelo oko 17 milijuna kuna. Kapitalni fond, naime, ima oko 1,4 posto udjela u slovenskom proizvođaču bijele tehnike koji je prošlu godinu imao više od 1,2 milijarde eura prihoda.– Za nama je vrlo turbulentna godina, ponajprije izazvana krizom u Agrokoru koja se odrazila na cijelo tržište kapitala. Mi smo unatoč izazovima ostvarili visoke prinose i imamo pravo biti zadovoljni izvrsnim rezultatima Kapitalnog fonda i HMID-a. Cilj nam je daljnje jačanje uloge HMID-a, proširenje portfelja ulaganja i diverzifikacija portfelja što će se definirati i u sklopu mirovinske reforme – rekao je Josip Aladrović, prvi čovjek mirovinskog osiguranja. Prošlu godinu Kapitalni je fond imao prinos od 5,3 posto čime je uvećao svoju imovinu za 65,4 milijuna kuna. Osnovani su još 1999. godine s početnom vrijednošću od imovine 384 milijuna kuna. Od početka rada HMID je povećao vrijednost imovine Kapitalnog fonda za 923,9 milijuna kuna ostvarivši prinos od početka rada od 249,8 posto. Time je prosječni godišnji prinos od početka rada iznosio 8,5 posto. Tijekom gotovo 19 godina rada isplatili su 166 milijuna kuna dividende. KOLIKO DOBIVATE Otkrivamo koliko će vam dana radnog staža HZMO upisati za 5000 kuna honorara Osim u Hrvatsku, fond ulaže u zemlje središnje Europe pri čemu se u Hrvatsku plasira 61,5 posto imovine Fonda. Druga zemlja po udjelu u imovini Fonda je Slovenija s 14,1 posto, potom Rumunjska sa 6,3 posto pa Austrija sa 6,1 posto. Industrijski sektor Gotovo pola dionica iz fonda dolazi iz industrijskog sektora, a u dionice turističkih kompanija plasirano je oko 10 posto imovine. Kapitalni fond ima značajne pozicije u Valamaru, gdje trenutačno ima nerealiziranu dobit veću od 64 milijuna kuna, u slovenskom osiguravatelju Triglavu na čijoj je dionici nerealizirana dobit veća od 56 milijuna kuna. U Rumunjskoj i Austriji fond ima nerealizirane dobiti više od 100 milijuna kuna te je dugogodišnji dioničar kompanija poput Mayer Melnhofa, jednog od najvećih europskih proizvođača ambalaže, Palfingera, svjetskog lidera u proizvodnji kranova, te primjerice velikih energetskih kompanija u Rumunjskoj poput Romgaza i OMV Petroma koji već godinama isplaćuju dividende od gotovo 10 posto godišnje.

Ponovno blok-promet sa dionicama Zagrebačke burze (ZSE) ticker: ZB

Nakon što se nedavno pojavila kao vodeći dioničar Zagrebačke burze, tvrtka Eunex-C kupila je 20. rujna dodatnih 122,200 dionica burze i time se dodatno učvrstila na prvom mjestu sa 11,27% udjela. Ipak, Eunex-C nije jedini veliki kupac burzinih dionica u posljednje vrijeme. Njujorški Baktun također je kupovao na tržištu, povećavši svoj udio za ukupno 104,040 dionica, a tim se kupnjama na ljestvici dioničara popeo na treću poziciju sa 7,84% udjela.

Promjene u vlasničkoj strukturi Zagrebačke burze (ZSE) ticker:ZB

U dva dana prije posljednje kupnje Eunex-C-a njujorški Baktun povećao je udjel za ukupno 104.040 dionica.
Liberalniji novi Zakon o tržištu kapitala (ZTK) s jedne strane te "stari dioničari" koji više ne vide smisao držanja dionica Zagrebačke burze s druge strane otvorili su put dvjema tvrtkama za pokretanje svojevrsnog nadmetanja za prevlast nad domaćim tržištem kapitala. Nakon što se nedavno pojavio kao vodeći dioničar ZSE-a, tvrtka Eunex-C kupila je 20. rujna u blok-transakciji dodatnih 122.200 dionica burze i time se dodatno učvrstila na prvom mjestu sa 11,27 posto udjela.

Tko je prodao dionice postat će jasnije početkom idućeg mjeseca kada burza objavi novi popis dioničara, ali je primjetno da paket koji je kupio Eunex-C odgovara "u vlas" broju dionica koje je držala tvrtka Intermod, 16. na ljestvici dioničara. No, povećanje udjela Eunex-C-a čiji je osnivač Malezijac Zong Xin Yeap, a direktor poznati varaždinski financijaš Milan Horvat značajnija je po tome što dosad nijedan pojedinačni dioničar nije prešao 10 posto udjela u Zagrebačkoj burzi.

No, Eunex-C nije jedini veliki kupac burzinih dionica u posljednje vrijeme.  U dva dana prije posljednje kupnje Eunex-C-a na tržištu je kupovao i njujorški Baktun povećavši svoj udjel za ukupno 104.040 dionica. Tvrtka je platila istu cijenu kao i Eunex-C, 16,5 kuna za dionicu, a tim se kupnjama na ljestvici dioničara popela za jedno mjesto, na treću poziciju sa 7,84 posto udjela. Inače, Baktun se prvi puta pojavio među dioničarima u rujnu prošle godine kupivši 100.000 dionica što mu je donijelo 2,15 posto udjela i 18. poziciju na ljestvici dioničara.

Tek krajem srpnja ove godine Baktun se odlučuje na povećanje udjela kupivši još 150.000 dionica. Međutim, zanimljivo je da se čak i među upućenima u burzovna zbivanja o Baktunu zna vrlo malo. Ime vlasnika gotovo nitko ne zna, a financijaši neslužbeno tvrde kako iza Baktuna stoji skupina američkih financijaša koji su se obogatili na poslovima spajanja i preuzimanja kompanija.  Ulaganje u ZSE navodno im je sugerirao predstavnik Europske banke za obnovu i razvoj. Ta je institucija ušla u vlasničku strukturu ZSE-a prije dvije godine u dokapitalizaciji, a trenutno je peti najveći dioničar sa 5,18 posto udjela. Kod američkih tvrtki koje su registrirane kao društvo s ograničenom odgovornošću praktički je nemoguće doći do podataka o vlasništvu.

Naime, prema američkoj regulativi osnivači tvrtke prilikom njezine registracije moraju navesti svoj identitet, ali ti podaci pripadaju samo tvrtki i tijela državne uprave u SAD-u ne smiju ih dijeliti javnosti. Drugim riječima, podaci o vlasništvu su javni samo ako osnivači to dopuste. Na njujorškoj adresi na kojoj je registriran Baktun registrirano je i mnoštvo drugih tvrtki, pa se vjerojatno radi tek o poštanskom pretincu. Inače, po nekadašnjoj regulativi za stjecanje udjela u burzi većeg od 10 posto trebalo je ishoditi odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Zakon o tržištu kapitala koji je stupio na snagu u srpnju propisuje da se na davanje suglasnosti za stjecanje udjela u burzi primjenjuju odredbe kao za investicijska društva, a to znači da je "zeleno svjetlo" regulatora potrebno tek ako netko želi prijeći prag od 20 posto. Međutim, financijska zajednica u neslužbenom razgovoru kaže kako postoje članci ZTK-a koji ukazuju da je i dalje potrebno odobrenje prilikom prelaska 10 posto udjela. K tome, i europske smjernice u financijskoj regulativi tako sugeriraju.

Na pitanje Hanfi kako tumači ZTK u ovom slučaju te je li Eunex-C predao zahtjev za davanje suglasnosti iz regulatora su poručili kako ne mogu komentirati konkretan slučaj, već u slučaju potrebe obavještavaju javnost. Sličan, neodređen odgovor na pitanje o Hanfinoj suglasnosti poslao nam je i Slobodan Runjak, suradnik Milana Horvata koji je kazao da će "sve ostale aktivnosti tvrtka Eunex-C provesti u skladu s pravilima trgovanja na ZSE, pravilnicima Hanfe te zakonima Republike Hrvatske". Na pitanje kako komentiraju posljednje velike kupnje Baktuna i Eunex-C-a te je li im poznat identitet vlasnika njujorške kompanije, sa Zagrebačke su burze odgovorili kako "u ovom trenutku nisu u mogućnosti dati komentar".



Slobodan Runjak kaže kako Eunex-C nema neki poseban komentar na povećanje udjela Baktuna. "Investitori na tržištu kapitala sami donose odluke o ulaganju, a nekog nadmetanja tu nema, pogotovo ne sa strane Eunex-C. Tvrtku Baktun ne poznajemo tako da ne možemo govoriti u njihovo ime", istaknuo je Runjak.  Analiza vlasničke strukture pokazuje kako su tijekom srpnja i kolovoza dva dioničara bili veliki prodavatelji. To su Investco koji je kraj kolovoza dočekao sa 147.107 dionica manje te Auctor s računom istanjenim za 132.800 dionica.

Do komentara iz Auctora o razlozima prodaje nismo uspjeli doći. Oni dioničari burze koji u neslužbenom razgovoru tvrde kako ne namjeravaju prodavati dionice ističu kako sa zanimanjem prate ovo veliko preslagivanje. Dio njih smatra kako nijedan dioničar ne bi trebao imati više od 10 posto udjela kako bi se osigurala stabilnost jednog od stupova domaćeg tržišta kapitala.  Neki već najavljuju da će u neformalnom dijelu konferencije Zagrebačke burze koja se održava idućeg mjeseca dominirati pitanje tko i zašto kupuje dionice burze.

Burzorama ponovo aktivna

Poštovani čitatelji,obavještavamo vas da je Burzorama -poslovni portal ponovo aktivan sa dnevnim aktualnim vijestima i  stanjem na tržištu kapitala u Hrvatskoj, regiji i svijetu.

Ako imate zanimljivu priču o hrvatskom tržištu kapitala ,javite se u redakciju Burzorame na :burzorama@gmail.com

SASE DAILY REPORT 18/07/2012:Sase

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 147.348,11 KM (144.030,11 KM redovne berzanske trgovine i 3.318,00 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 47 transakcija ukupno je prometovano 53.571 vrijednosni papir.
Vrijednost BIFX-a je pala za 1,66 indeksnih poena na 1.443,34 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,11 %.
Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,38 indeksnih poena na 671,86 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,06 %.
Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je porasla za 1,17 indeksnih poena na 878,84 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,13 %.
Promet na Kotaciji iznosio je 116.462,16 KM; u sklopu 28 transakcija prometovano je 50.049 vrijednosnih papira.
Na Kotaciji kompanija trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 48.716,05 KM; u sklopu 8 transakcija prometovano je 4.235 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 11,50 KM.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 38.869,60 KM; u sklopu 8 transakcija prometovano je 9.190 dionica. Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF MI GROUP DD SARAJEVO (simbol: MIGFRK2) u iznosu od 36.800,40 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,20 KM.
Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 28.876,51 KM; u sklopu 12 transakcija prometovano je 36.624 obveznice. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 2.699,58 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 26.176,93 KM.
Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 24.527,95 KM; u sklopu 12 transakcija prometovano je 2.226 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM D.D. SARAJEVO (simbol: BHTSR) u iznosu od 12.352,20 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 17,30 KM.
Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet dionicama emitenta KVANTUM GROUP DD SARAJEVO (simbol: KVGSR) u iznosu od 3.040,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 190 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 16,00 KM.
Na Tercijarnom slobodnom tržištu i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta SOLANA DD TUZLA (simbol: SOLTRK3) od 2,98 %, i dostigle su cijenu od 18,69 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale OBVEZNICE FBiH RATNA POTRAŽIVANJA SERIJA F (simbol: FBIHK2A) od 5,00 %.
Na vanberzanskom tržištu prijavljena je slijedeća transakcija dionicama emitenta:
- TP JABLANKA DD JABLANICA (simbol: JBLKRK1); u okviru 6 transakcija prometovano je 1.106 dionica u vrijednosti od 3.318,00 KM.